Članek
ZANIMIVO ...
Objavljeno May 07, 2022

Zelo zanimivo, poglejte, kako se imenujejo stikala na tej 5G plošči! Alfa, beta, gama, prav tako naključno kot možganski valovi!? Ali veste, kaj določa vaše trenutno razpoloženje in kaj imajo možganski valovi opraviti z EMG sevanjem v vsej tej zgodbi?

Človeški možgani delujejo znotraj petih vrst valov: alfa, beta, gama, delta in y, kar je pravzaprav pet frekvenc https://krugzdravlja.rs/mozdani-talasi/. Naj vas spomnim, da je enota frekvence Hertz (Hz) in predstavlja število ponovitev (frekvenco) dogodkov v eni sekundi. Vsi možganski valovi so prisotni hkrati, vendar je v določenem stanju prevladujoč le eden. Prav ta prevladujoči val in njegove značilnosti določajo naše trenutno razpoloženje, mentalne sposobnosti in stanje zavesti. Za vsemi mislimi, čustvi in ​​vedenjem je komunikacija med nevroni v možganih, ki poteka preko električnih impulzov, ko so ti impulzi sinhronizirani, ustvarjajo možganske valove. Te valove je mogoče zaznati z napravo elektroencefalografa (EEG), ki beleži frekvenčna območja.

Vir: https://vk.com/wall602510635_867

==== Prispevek Moždani talasi ====

Moždani talasi

Da li znate šta određuje vaše trenutno raspoloženje? Da li znate da možete brzo da ga promenite? I kakve uopšte veze imaju moždani talasi u celoj ovoj priči?

Za ovo je potrebno prvo da saznate kako radi mozak – vaš grandiozni super kompjuter. Odmah da vam kažem da nije neophodno da učite komplikovane i stručne termine da biste to razumeli. Naprotiv, proučavanje mozga i njegovih funkcija može biti zanimljivo i veoma korisno.

Profil čoveka na tamnoj pozadini sa iskricama oko glave

Neuronauka

Poslednjih decenija objavljen je veliki broj radova i knjiga iz oblasti neuronauke napisanih tako da i ljudi koji nemaju medicinsko obrazovanje mogu razumeti tajne mozga i moždanih talasa. (Verujem da će vas ovaj tekst podstaći da neke od tih knjiga pronađete i pročitate.)

Inače, neuronauka je multidisciplinarna grana nauke koja proučava nervni sistem i kombinuje anatomiju, molekularnu i razvojnu biologiju, citologiju i psihologiju, da bi se što bolje objasnilo funkcionisanje ljudskog mozga.

Poznavanje prirode moždanih talasa, daje vam mogućnost da na pravilan način koristite svoje potencijale i da menjate ono što se u nauci ranije smatralo nepromenljivim genetskim nasleđem.

A da biste to postigli, najpre je potrebno da bolje upoznate moždane talase i njihove karakteristike. Kao i kod svakog dobrog upoznavanja, i ovde valja krenuti od početka. Od onoga što uvek vezujemo za mozak – a to su misli.

Misli i šta sa njima

U pozadini svih misli, emocija i ponašanja je komunikacija između neurona u mozgu koja se odvija preko električnih impulsa, Kada su ti impulsi sinhronizovani, stvaraju moždane talase. Ovi talasi se mogu detektovati elektroencefalografom (EEG) – aparatom koji beleži raspone frekvencija na osnovu kojih se određuje vrsta talasa.

Da vas podsetim da je merna jedinica frekvencije Herc (Hz) i predstavlja broj ponavljanja (učestalost) događaja u jednoj sekundi.

Ljudski mozak funkcioniše u okviru pet vrsta talasa (alfa, beta, gama, delta i ipsilon) – pet frekvencija. Svi oni su istovremeno prisutni, ali samo jedan je dominantan u određenom stanju. Upravo taj dominantni talas i njegove karakteristike određuje naše trenutno raspoloženje, mentalne sposobnosti i stanje svesti.

Različiti talasi – različita stanja i obrnuto

Svaki proces koji menja percepciju menja i moždane talase. Na primer: uzimanje lekova i lakih droga utiče na to kako doživljavate svet i ljude oko sebe i tada su moždani talasi „dirigovani“ od strane hemijske supstance koju ste uzeli.

Sa druge stane, postoje određeni sistemi (npr. tradicionalni istočnjački: joga i meditacija) koji imaju harmonizujući uticaj na moždane talase i ako ih praktikujete vaša percepcija sebe, ljudi i okruženja će biti drugačija a rezultat toga je kvalitetniji i skladniji život.

Veliki uticaj na aktivnost moždanih talasa ima i hrana koju konzumirate. Rezultatima istraživanja je potvrđen uticaj vitamina i minerala iz hrane dok je veoma teško precizno utvrditi uticaj namirnica pojedinačno.

Lekari preporučuju ishranu bogatu antioksidantima koji smanjuju oštećenje ćelija mozga. Voće i povrće sadrže antioksidanse. Takođe, hrana koja sadrži B kompleks vitamine prija vašem mozgu, a tu spadaju integralne žitarice, lisnato povrće, jaja, mahunarke…

Poremećeni ritam i nestabilnost moždanih talasa, izazivaju brojne simptome koji se pogrešno nazivaju bolestima. Neki od tih simptoma su: tikovi, opsesivno kompulzivni poremećaj, agresivno ponašanje, bes, panični napad, bipolarni poremećaj, migrena, epilepsija, apnea u snu, tinitus, anoreksija, bulimija, eksplozivno ponašanje itd.

Krenimo sada korak po korak, odnosno talas po talas…

Devojka sa EEG priključcima na glavi sedi dok doktorka na monitoru prati njene moždane talase

Od najviših ka najnižim

Gama moždani talasi

Ovo su najbrži i najsuptilniji talasi, njihova frekvencija je od 32 do 100 Hz . Odnose se na istovremeno obrađivanje informacija iz različitih delova mozga. Gama talasi prenose informacije i „pomažu“ njihovu bržu redistribuciju u različite centre mozga.

Gama moždani talasi su bili dugo zanemareni, dok istraživači nisu otkrili da su to talasi koji se javljaju u stanjima univerzalne ljubavi i vrlina. Gama talasi su iznad neuronske aktivnosti tako da je još uvek misterija kako nastaju. Pretpostavlja se da gama talasi nastaju u stanjima proširene svesti. To su talasi genija i ljudi sa visokim stepenom svesnosti. Doživljavaju ih monasi i vizionari.

Takođe su odgovorni i za tzv. mistična i astralna iskustva, visok nivo koncentracije i usredsređenosti. Od ključne važnosti su za samosvest i duhovne uvide.

Nestabilnost ovih talasa (preveliki skok oscilacija bilo da je povećanje ili smanjenje u pitanju) dovodi do: anksioznosti, uzbuđenja, stresa, ADHD-a, depresije, nesposobnosti za učenje…

Da biste se uravnotežili i duže bili „preplavljeni“ gama talasima najbolja je meditacija.

Beta moždani talasi

Ovi talasi su usmereni ka spoljašnjem svetu i kognitivnim poslovima. To su brzi talasi, prisutni kada smo budni, pažljivi, angažovani oko rešavanja problema i rasuđivanja, kada smo fokusirani na mentalne aktivnosti i kada donosimo odluke.

Postoje tri vrste beta talasa:

  1. Niski beta moždani talasi se definišu kao relaksirana pažnja i postoje u opsegu od 13 do 15 Hz. Dok čitate knjigu, ili neki već poznati tekst, pokazujete određeni stepen pažnje ali bez naglašene fokusiranosti i budnosti – to su niski beta moždani talasi.
  2. Srednji beta moždani talasi su prisutni kada ste na nešto fokusirani – kada duže učite, a njihova frekvencija je od 16 do 22 Hz. Ovi talasi su aktivni kada vaša čula iz okruženja primaju i sakupljaju signale, tako da fokusiranost na ono što osećate, vidite, čujete i registrujete čulom mirisa i ukusa, izaziva veoma složenu aktivnost u mozgu kao rezultat te stimulacije. Ovaj nivo moždanih talasa odražava stepen racionalnog razmišljanja i budnosti.
  3. Visoki beta moždani talasi imaju frekvenciju od 22 do 50Hz. Prisutni su u stanjima uzbune, anksioznosti, uzbuđenja i stresa kada se u telu luče hemijske supstance preživljavanja. Mozak tada funkcioniše sa izuzetno jakom fokusiranom pažnjom i koncentracijom na to šta se spolja dešava – um je previše aktivan, a telo previše stimulisano. Ta vrsta pažnje utiče da se ljudsko biće ponaša kao životinja jer se nalazi u instinktivnom modu „bori se ili beži“.
    Teško je da iz te haotične situacije izađete ili da prekinete to što u tom stanju radite. Dugotrajan visok nivo beta talasa nije poželjan za mozak zato što oduzima veliku količinu mentalne energije, i iscrpljuje osobu.

Šta kada stanje duže traje?

Ukoliko stanje visokih beta moždanih talasa dugo traje, mozak počinje da radi izvan zdravog okvira – neka područja mozga prestanu da budu u koordinaciji sa ostalim i počinju da funkcionišu odvojeno od drugih ili čak potpuno suprotno. Na žalost, danas veliki broj ljudi koristi ove talase i zbog toga mnogi pate od anksioznosti, opsesivno kompulzivnih poremećaja i nesanice.

Nestabilnost ovih talasa uzrokuje višak adrenalina, anksioznost, veliku uzbuđenost, nesposobnost da se osoba opusti, stres, ADHD, depresiju, smanjenu sposobnost spoznaje. Povezani su sa stresom, strahovima, frustracijom, ljutnjom, bolom, nadmetanjem. Nesinhronizovani beta talasi su korisni za kratkoročno pamćenje i rutinski rad.

U svakodnevnom životu kada osetite da ste „ispali“ iz beta talasa (recimo drema vam se) obično posežete za nekim sredstvom za „vraćanje“ u betu kao što su kafa, energetska pića i drugi stimulansi.

Umesto toga može pomoći izlazak na svež vazduh i malo kretanja.

Alfa moždani talasi

Frekvencija ovih talasa se je od 8 do 13 Hz. Oni dominiraju kada ste opušteni i kada misli lagano teku, kada sanjarite i prisutni su i u nekim meditativnim stanjima. To su talasi, „moći sadašnjosti“, stanja u kojem se naš mozak odmara.

Alfa talasi pomažu u celokupnoj mentalnoj koordinaciji, smirenosti, budnosti, integraciji uma i tela i u učenju. Možete i sami zaključiti da aktivnost ovih talasa štedi i obnavlja vašu energiju. Zato kada ste napeti i uznemireni, setite se da kontemplacija može pomoći. Zatvorite oči, uradite nekoliko udaha i izdaha da se telo opusti i smire misli.

U uzrastu od šeste do osme godine života, deca funkcionišu na alfa talasima. U ovoj životnoj fazi počinje razvoj analitičkog uma i deca počinju da tumače informacije koje dolaze spolja donoseći zaključke o tome kako svet funkcioniše. Istovremeno njihov unutarnji svet postaje jednako stvaran kao i spoljašnji. Upravo to podjednako prisustvo u oba sveta im omogućuje da u tom uzrastu budu vešti imitatori. Koliko puta ste se iznenadili bravuroznim imitacijama pevača koje izvode deca koja još nisu ni u školu krenula?

Nestabilnost ovih talasa dovodi do sanjarenja (i kada to ne želite), rasejanosti i nesposobnosti fokusiranja; osoba je previše opuštena, inertna i lako upadne u lenjost.

Dobro balansirani alfa moždani talasi utiču na opušteno fokusiranje i opšte dobro zdravlje, mentalnu koordinaciju, dugoročnu memoriju, kreativnost i vizualizaciju. Često ove talase povezuju sa meditacijom na svetlost.

Alfa talase će povećati alkohol, marihuana, sredstva za opuštanje i pojedini antidepresivi.

Alfa moždani talasi su najlakši za uočavanje. Mogu se registrovati već kada su oči zatvorene, a um smiren. Često su dominantni u vreme aktivnosti kao što su: joga, umetnički zanos i trenuci pre nego što osoba utone u san.

grafički prikaz - moždani talasi i njihove frekvencije kao i stanja vezana za dotične frekvencije

Theta moždani talasi

Frekvencija theta moždanih talasa se kreće od 4 do 8 Hz. Ovi talasi su aktivni u stanjima kada se čula povlače iz spoljašnjeg sveta i usmeravaju na unutrašnje signale i senzacije. Kada padate u san ili se tek budite, aktivni su theta moždani talasi i tada je pojačana intuicija i pristup informacijama koje su izvan vaše svesnosti dok ste budni.

U theta stanju ste otvoreni za „programiranje“ jer je tada tanka granica između svesnog i podsvesnog uma. Programi koje sami usvajate ili vam se nameću se slažu i kombinuju sa već postojećim sadržajem u vašoj podsvesti.

U podsvesti se nalaze vaši strahovi, traume, noćne more, blokade i mnogo toga problematičnog i nerazrešenog pa je zato stanje u kome dominiraju Theta talasi idealno da se sav taj neželjeni teret ukloni, a najpoznatiji tehnika za takav rad je hipnoza. Spontana isceljenja se događaju upravo u stanju theta moždanih talasa.

Deca u uzrastu od druge do šeste godine života funkcionišu na theta talasima. Sve što im govorite, kako se prema njima odnosite, čime ih plašite, urezuje se duboko u njihovu podsvest i kasnije utiče na njihov život. Odrastu, postanu ljudi, a u njima je i dalje urezano sve što su u tom periodu života pokupili i što im je nametnuto.

Ovi talasi su aktivni tokom lucidnog sanjanja – tada su te osobe i budne i spavaju.

Nestabilnost theta talasa se manifestuje kroz ADHD (poremećaj nedostatka pažnje i hiperaktivnost), depresiju, hiperaktivnost, impulsivnost, neučtivost i nemarnost, anksioznost, slabu emocionalnu svesnost, stres…

Bljeskovi unutarnjih uvida i inspiracije, spontana isceljivanja u najvećem broju slučajeva se odvijaju kada su Theta moždani talasi dominanti.

Različiti depresanti i lekovi utiču na pojavu Theta stanja – mada se i prirodno mogu postići meditacijom.

Studije o theta talasima

Prema rečima profesora Džima Lagopulosa (Jim Lagopoulos) sa Univerziteta u Sidneju, „…studije su pokazale da theta talasi ukazuju na duboku relaksaciju i češće se javljaju kod veoma iskusnih meditanata. Izvor su verovatno frontalni delovi mozga, koji su povezani sa praćenjem drugih mentalnih procesa. “

Kada sprovodite neku radnju po automatizmu, tada se um najčešće „isključi“ , npr. pranje zuba, tuširanje i tada možete pokrenuti theta talase.

Istraživanje je pokazalo i pozitivnu povezanost theta talasa s pamćenjem, kreativnošću i psihološkom stabilnošću.

Delta moždani talasi

Ovo su veoma spori i „glasni“ talasi, prodiru duboko kroz telo i možete ih zamisliti kao sporo ritmično udaranje u bubanj. Frekvencija ovih talasa je od 0.5 do 4 Hz. Stvaraju se u najdubljoj meditaciji i u toku spavanja bez snova.

Ovi moždani talasi isključuju spoljašnju svesnost i izvor su empatije. U ovom stanju se odvija isceljenje i regeneracija i zbog toga je dubok san neophodan za proces isceljenja. Smatra se da su delta talasi most ka Jungovom „kolektivnom nesvesnom“.

Od rođenja pa do druge godine života, deca funkcionišu sa dominacijom delta moždanih talasa. Recimo, to je stanje kada bebe spavaju otvorenih očiju i dominacija delta talasa objašnjava zašto novorođenče ne može da ostane budno duže od nekoliko minuta. Informacije iz okruženja koje novorođenče procesira se direktno beleže u njegovu podsvest, zato što ono nema sposobnost da ih analizira, uređuje i o njima prosuđuje.

Do nestabilnosti dolazi kod povrede mozga, nemogućnosti razmišljanja (različiti uzroci), teški ADHD, nemogućnost da se telo regeneriše, nesposobnost da se revitalizuje mozak, loše spavanje…

Delta moždani talasi su dominatni u dubokom snu, kada se oslobađa hormon rasta. Takođe su dominantni u nesvesnom stanju.

. . .

A sada… iznenađenje… upoznajte i Ipsilon moždane talase

Y moždani talasi

Najsporiji moždani talasi uočeni su kod veoma naprednih meditanata. Njihova frekvencija je manja od 0.5 Hz. Oni su osnova za više moždane funkcije.

Zbog sporosti ovih talasa teško ih je detektovati i izmeriti tako da se o njima veoma malo zna. Javljaju se u veoma dubokim i naprednim stanjima joge i meditacije, u ekstatičkim stanjima svesti, u duhovnim i vantelesnim mističnim iskustvima.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da se ne može predvideti kada će se ti talasi pojaviti.

grafički prikaz neurona

Šta sada

Verujem da sada naslućujete kako možete da utičete na moždane talase i da znate šta da uradite da iz stanja uzbuđenosti pređete u stanje opuštenosti; kako možete da poboljšate koncentraciju i kako brzo i efikasno, bez primene bilo kakvih lekova ili psihoaktivnih supstanci možete „uskočiti“ u stanje koje želite.

U tome će vam pomoći koherentnost (povezanost i celovitost) vašeg energetskog polja koja se postiže povezivanjem mozga i srca. Videćete da je to jednostavno i lako postići kroz vežbu koja sledi.

Povežite srce i mozak

Naučno je potvrđeno da srce stvara najjače elektromagnetno polje u telu. To polje je moguće izmeriti i na metar udaljenosti od tela. Sledi jednostavna vežba za brzo postizanje povezivanja srca i mozga – za koherentnost vašeg energetskog polja.

  • Sedite u udoban položaj tako da su noge paralelne. Ruke spustite u krilo ili na kolena.
  • Zatvorite oči, opustite vrat, ramena, i celo telo. Dišite malo sporije i dublje nego što obično dišete – sa svakim izdahom otpustite tenziju i napetost iz svog tela.
  • Dišite u ritmu – pet sekundi udah i pet sekundi izdah. Ako vam je taj ritam naporan pronađite vama odgovarajući. Dišite sporo, ritmično i ravnomerno.
  • Fokusirajte svoju pažnju na srce i predeo grudi.
  • Dok udišete, osetite da vaš dah ulazi u srce, lagano struji kroz njega, a zatim izlazi.
  • Dišite i opustite se.
  • Prisetite se pozitivnog događaja ili situacije kada ste osećali radost, sreću, zadovoljstvo ili zahvalnost. To može biti ljubav koju imate ili ste imali prema nekoj osobi, ili neko drugo pozitivno i snažno iskustvo. Osetite da ponovo proživljavate to iskustvo i da vas ta osećanja preplavljuju.

Ako vam misli odlutaju, vratite ih na osećanja i nastavite da dišete sporo i ravnomerno. Kada ste oživeli ta osećanja, dobro ih zapamtite, zadržite ih i „urežite“ u sebi. Lagano otvorite oči i nastavite sa aktivnostima, noseći u sebi radost, sreću i zahvalnost.

Za kraj

Zapamtite ovu vežbu i radite je svaki put kada osetite da vam se um uskovitlao ili da vam se iz okruženja približava nečija drama.

To će vam pomoći da sačuvate sopstvenu energiju, pribranost i unutrašnji mir.